"Prof dr Danica Tiodorović, predstavnik Srbije u Međunarodnom udruženju za dermoskopiju I generalni sekretar Udruženja dermatologa Srbije, Klinički centar Niš"
Količina preparata za zaštitu od sunca koja se nanosi na kožu je ključna za to koliko će koža stvarno biti zaštićena. Iz razloga standardizacije, internacionalni sistem merenja zahteva istu dozu svuda: 2mg po centimetru kvadratnom. Naravno, ne očekuje se da tu količinu merite. Najbolji način da budete sigurni da ste naneli dovoljnu količinu preparata je da veću količinu preparata nanesete 30 minuta pre boravka na suncu I da istu količinu nanesete kada izađete na sunce ili na plažu. Preparate za zaštitu od sunca treba nanositi u dovoljno debelom sloju na sve otkrivene regije i obnavljati njihovo nanošenje na dva do tri sata, posebno posle kupanja i pojačanog znojenja.
Oznaka SPF na kremama znači “zaštitini faktor” (Sun Protection Factor), odnosi se samo na UVB filtere i ukazuje da će koža 25, 30 ili 50 puta duže kada je namazana, nego kada nije, biti zaštićena od opekotina izazvanih UVB zracima. Nije svim ljudima potreban isti zaštitini faktor. Ljude sa svetlom kožom obično savetujemo da tokom letnjeg perioda koriste preparate sa maksimalnim faktorom zaštite, dok onima sa malo tamnijom kožom preporučujemo niži. Da bi se Vaša koža zaštititla od dugoročnih oštećenja, preparati za zaštitu od sunca takođe treba da štite i od UVA zraka.UVA faktor za zaštitu od sunca mora biti jednak otprilike trećini faktora za zaštitu od sunca (SPF). Takve preparate ćete prepoznati po krugu koji sadrži slova UVA na pakovanju.
UV filteri koje sadrže preparati za zaštitu od sunca se, inače, prema mehanizmu dejstva dele u dve grupe. Organski ili hemijski filteri upijaju UV zrake a potom oslobađaju tu energiju kao termalno zračenje, koje stvara osećaj toplote. Fizički filteri, inače neorganski mineralni pigmenti, reflektuju ili raspršuju UV zrak koji dopru do njihove površine i ne dozvoljavaju im prodiranje u kožu. Zahvaljujući fizičkim barijerama, fizičke kreme za sunčanje sa mineralnim komponentama mnogo više štite. Ali, do nedavno problem kod ovih krema je bio beli trag koji ostavljaju, pa su ih ljudi izbegavali. Na sreću, napredne kreme za zaštitu od sunca prevazišle su ovaj problem. Uz sve ove fakte, ipak imajte na umu da vas ni jedna krema za zaštitu od sunca ne može apsolutno zaštiti, posebno ako se nemilice izlažete suncu i ne sledite ostala pravila zaštite.
Apsolutno ne. Solarijumi spadaju u prvu kategoriju razika za razvoj kako melanoma tako i nemelanomskih karcinoma kože. Samo jedan odlazak u solarijum povećava šansu za razvoj karcinoma kože. Zapravo, za više od 450 000 novootkrivenih melanoma godišnje u svetu, smatra se da je odgovoran upravo solarijum. Kožu možemo pripremiti pre svega tako što se postepeno izlažemo suncu. Ako odmah, prvog dana, ostanemo na suncu šest sati, to može imati katastrofalne posledice. Dakle, trebalo bi da se sunčamo postepeno produžavajući vreme zaštićenog boravka na suncu, jer je rizik od oštećenja izazvanih sunčevim zračenjem malo manji kada naša koža potamni.